

![]() |
![]() |
![]() |
| Futoški kupus - istorijat | ||
![]() |
||
|
Turskim popisom iz 1578. godine prvi put u istoriji se pominje proizvodnja kupusa u Futogu. Odlaskom Turaka u 17. veku unapređuje se
poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja kupusa. Obnavlja se futoški ( Mitrovdanski ) vašar na koga su stizali trgovci sa kamilama i
šajkama iz Persije, Bliskog Istoka, Turske, Rusije, Austrije... U to vreme Lajpciški vašar sa ovim jedva se mogao meriti. Futoški vašar
bio je jedan od najvećih vašara u Evropi i održavao se do kraja 18. veka.. Varoš Futog se širi i postaje poznata po prizvodnji futoškog
kupusa. 1721. godine carska vojska potražuje 4 oke ( 1283 kg. ) kupusa u više navrata. 1785. godine sreski načelnik Andrija Odri izveštava da u Futogu svi gaje poznati „Futoški kupus“ i kad ga prodaju platiće porez carevini. 1796. godine mesta Vukovar i Irig, pogođena sremskom kugom, potražuju 10 hiljada glavica futoškog kupusa. U 18. veku poljoprivreda se podiže na viši nivo, a Futog se kao regionalni centar još više razvija.U to doba iz Futoga Dunavom plovi po 10 carskih brodova punih robe prema Budimpešti i Beču. Zahvaljujući trgovcima, futoški kupus stiže do Bačke, Srema, Slavonije, dvora u Pešti i Beču. U istoriji Futoga važno mesto zauzima grofovska porodica Kotek, koja je posedovala futoško vlastelinstvo sa mestima: Futog, Begeč, Gložan, Petrovac i Kisac, od sredine 19. veka do kraja druge decenije 20. veka.Futoški kupus kao poznat proizvod zauzimao važno mesto u asortimanu poljoprivrednih proizvoda ovog podneblja, a izgradnjom puteva i prolaskom pruge kroz Futog, stiže na tržište širom Evrope. Posle I svetskog rata u Futogu se osniva Niža poljoprivredna škola, a posle II svetskog rata ona prerasta u Srednju poljoprivrednu školu, cenjenu i uglednu do danas.Proizvodnja futoškog kupusa u Futogu prerasta u tradiciju a Futog poznato mesto u svetu po svojoj tradiciji. |
||
| Miroljub Janković | ||
![]() |
||
| Osobine / Lekovita svojstva | ||
![]() |
All right reserved futoskikupus.org 2008